BLAGO VJERE

Pastirski pohod rimskoga prvosvećenika mjesnoj, partikularnoj Crkvi na jedinstven je i simboličan način priznanje njezinoj ucijepljenosti na »pećinu na kojoj je Krist sazidao svoju Crkvu«.

Četvrt stoljeća od drugoga pastoralnog pohoda Hrvatskoj pape hodočasnika svetoga Ivana Pavla II. više je no prikladna prilika za prisjećanje tisućljetnih veza Crkve iznikle u starokršćanskoj Saloni i starohrvatskome Solinu i rimskih prvosvećenika.

Iako četvrt stoljeća u životu pojedinca izgleda tek kao kap u moru tisućljeća spomenutih veza, u toj se kapi danas u cjelovitosti ogleda izričaj vjere, kulture, identiteta onih koji su možda upravo te (davne) hodočasničke 1998. došli na svijet.

Štoviše, prilike u kojima se naša partikularna Crkva danas nalazi, a koje su odraz onih globalnih, obvezuju nas da preko ovakvih malih i skromnih interpretacija nastojimo novim naraštajima približiti barem djelić obzora te povijesti.

Izložba fotografija, dokumenata, liturgijskih predmeta i relikvija donoseći one dobro poznate djeliće povijesti partikularne Crkve ima ulogu svojevrsne ilustracije znanstvenoga skupa i tema na njemu zastupljenih. Počevši od ranokršćanskoga salonitanskoga vremena, preko vremena hrvatskih kraljica i kraljeva sve do zavjetne godine 1976. i dolaska Ivana Pavla II. u solinsko prasvetište ona govori o odnosima koje je Crkva stasala iz solinskoga vrela kroz povijest imala s rimskim prvosvećenicima. Štoviše tek otvaranjem izložbe vjerničkomu puku, vjeroučenicima i svim posjetiteljima prasvetišta ona ispunja svoju ulogu posvješćivanja povijesti spasenja.

Proučavanje povijesne punine toga odnosa, kako kaže papa Pavao VI. u svome pismu za zavjetnu 1976., ne smije ići za tim »da se obnove povijesna slavna djela, nego naročito da se spomenemo događaja koji će jače prožeti našu pobožnost, a po tome dati spasonosne snage i za sadašnji kršćanski život«.

Mario MATIJEVIĆ